Osim prvih učiteljskih koraka, Stjepan Širola u Žakanju dobiva prvo od devetero djece. Naime, 1889. godine u Žakanju se rodio Božidar Širola, poznati hrvatski skladatelj, muzikolog i etnomuzikolog. Stjepan zajedno s obitelji seli u Karlovac 1892. godine te se u njemu zadržava idućih desetak godina. U Karlovcu je djelovao vrlo aktivno pišući razne književne priloge za listove Svjetlo i Karlovački glasnik od kojih su se posebno isticale pripovijetke i pjesme za djecu. U periodu od 1890. do 1914. godine Širola je uređivao list Škola : list za učiteljstvo i prijatelje školstva koji se tiskao u Karlovcu do 1905. godine, a pred kraj 19. stoljeća bio je urednik karlovačkog kalendara Nade. Nakon službe u Karlovcu, u kolovozu 1902. godine, Širola je dobio premještaj u Zagreb gdje je radio kao učitelj, ravnatelj, a na kraju od 1920. pa do odlaska u mirovinu 1924. godine kao županijski školski nadzornik.
Brojna je ostavština Stjepana Širole koji je osim spomenutih karlovačkih novina, objavljivao brojne tekstove i u pojedinim književnim časopisima od kojih su najpoznatiji Danica i Vienac. Jedan je od osnivatelja Družbe Braće Hrvatskog zmaja 1905. godine zajedno s Emilijom Laszowskim i Velimirom Deželićem starijim zadužen za izdavanje brojnih djela u njihovoj nakladi. Uz to, autor je još jednog značajnog djela za povijest hrvatskog školstva zajedno s kartografom Franjom Peyerom, a riječ je o djelu Zemljopisni atlas : za pučke ili osnovne škole izdanom u Zagrebu 1912. godine. Širola umire 9. rujna 1926. godine u Zagrebu ostavivši iza sebe veliku građu važnu za hrvatsko školstvo, povijest, kulturu i književnost.